DIPLOMSKI (JEDNOPREDMETNI) STUDIJ PSIHOLOGIJE

 

O STUDIJU:

Studijski program psihologije temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama i njima definiranim vještinama. Suvremenost se očituje i u načinu izvođenja nastave i uporabe naprednih metoda podučavanja.

 

Usporedivost s programima inozemnih visokih učilišta:

Sukladno preporukama Bolonjske deklaracije o nužnom usklađivanju kurikuluma, izmjene studija psihologije nastoje se provoditi prema postavljenim normama Europskog udruženja profesionalnih psihologa (EFFPA, European Federation of Professional Psychologists' Association). Europsko udruženje psihologa u suradnji sa skupinom eminentnih psihologa iz 12 europskih zemalja (Danske, Engleske, Francuske, Finske, Grčke, Italije, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Španjolske, Švedske i Švicarske) izradilo je 'Europski okvir za obrazovanje psihologa' (European Framework for Psychologists' Training) te predložilo kriterije za stjecanje Europske diplome psihologije (European Diploma in Psychology). Ovim dokumentom određuju se standardi obrazovanja psihologa u Europi, uz isticanje minimalnih zahtjeva za stjecanje Europske diplome psihologije. Udovoljavanjem ovim standardima omogućuje se ujednačavanje kvalitete u obrazovanju psihologa na europskoj razini.

Novi program studija psihologije pri Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci izrađen je sukladno definiranim standardima, s krajnjim ciljem priznavanja istovrsnosti diplome ostvarene na studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci s Europskom diplomom psihologije. Standardi za stjecanje Europske diplome psihologije između ostalog definiraju trajanje studija od pet godina, kroz dva ciklusa (preddiplomski trogodišnji i diplomski dvogodišnji studij).

 

Tko može upisati studij: 

Uvjet upisa na diplomski studij je završen preddiplomski studij psihologije.

 

Struktura studija:

Diplomski studij traje dvije godine (četiri semestra), a od studenta se traži stjecanje minimalno 120 ECTS bodova. Diplomski studij završava izradom diplomskog rada. Za uspješno položen diplomski ispit student dobiva 10 ECTS bodova.

Program na diplomskom studiju priprema studenta za samostalnu profesionalnu djelatnost psihologa ili za poslijediplomsko obrazovanje. Predloženi program diplomskog studija psihologije pri Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci je nediferenciran i obrazuje studente za područje opće psihologije. Uz obvezne predmete koji obuhvaćaju osnovna područja psihologije, studenti mogu izabrati različite izborne predmete i time kreirati individualni kurikulum. Sukladno interesu, student može upisati različitu kombinaciju izbornih predmeta.

Za studente zainteresirane za neko od primijenjenih područja psihologije ponuđeni su izborni predmeti u okviru školskog, kliničkog ili organizacijskog modula. U suplementu (dodatku) diplome bit će navedeno koje je izborne predmete student odslušao i položio. Studentima će u dodatku diplome biti navedeno da su odslušali klinički, školski ili organizacijski modul ako su iz pojedinog modula upisali izborne kolegije u vrijednosti od minimalno 15 ECTS bodova.

Studenti koji žele steći zvanje magistra edukacije psihologije trebaju izabrati predmete iz nastavničkog modula.

 

Kompetencije:

Tijekom diplomskog studija omogućeno je stjecanje spoznaja u temeljnim i primijenjenim područjima i metodologiji istraživanja kao i razvoj specifičnih vještina istraživanja, rada u primijenjenim područjima te razvoj akademskih i općih vještina.

Bazične kompetencije koje student stječe diplomskim studijem odnose se na široki raspon usvojenih znanja i spoznaja, specifičnih profesionalnih vještina i generičkih vještina koje se mogu demonstrirati u svim područjima psihološke djelatnosti.

Opća znanja nakon diplomskog studija psihologije:

  • razumijevanje znanstvene utemeljenosti psihologije i njezina povijesna razvoja;
  • prepoznavanje raznolikosti psihološkoga funkcioniranja;
  • poznavanje i kritičko razumijevanje različitih utjecaja na psihološko funkcioniranje;
  • poznavanje specifičnosti različitih primijenjenih područja;
  • poznavanje i razumijevanje nacrta i metoda istraživanja, tehnika mjerenja i statističkih postupaka;
  • poznavanje višestrukih perspektiva i analiziranje njihovih uzajamnih odnosa;
  • razumijevanje odnosa između psihologije i srodnih disciplina;
  • razumijevanje etičkih principa rada psihologa i njihova odgovarajuća primjena.

Specifične vještine usvojene tijekom diplomskog studija:

  • znanstveno rezoniranje i povezivanje teorijskih spoznaja i dokaza;
  • integriranje spoznaja iz različitih perspektiva;
  • određivanje i evaluiranja hipoteza i istraživačkih pitanja;
  • osmišljavanje i provođenje istraživanja na temelju različitih metoda prikupljanja podataka (eksperimenti, opažanja, psihometrijska testiranja, upitnici, intervjui, terenska ispitivanja);
  • izvještavanje o istraživanju uz teorijsku, praktičnu i metodološku utemeljenost, ograničenja i etička pitanja;
  • analiza podataka upotrebom prikladnih statističkih postupaka;
  • određivanje ciljeva u radu s klijentima na temelju prikupljanja relevantnih podataka;
  • primjena odgovarajućih postupaka procjene obilježja pojedinca, grupe, organizacije ili situacije;
  • razvoj usluga i proizvoda temeljenih na psihološkim teorijama i metodama uz njihovu odgovarajuću evaluaciju i testiranje;
  • identificiranje, priprema i realizacija odgovarajućih intervencija na temelju postavljenih ciljeva;
  • evaluacija intervencija odgovarajućim postupcima;
  • efikasno pismeno i usmeno davanje povratne informacije klijentu .

Opće/generičke vještine usvojene tijekom diplomskog studija psihologije:

  • efikasno i fluentno komuniciranja ideja podjednako pisanim, usmenim i vizualnim izvještavanjem prilagođeno potrebama i očekivanju primatelja informacija;
  • sposobnost razumijevanja, analiziranja i upotrebe numeričkih, statističkih i drugih podataka;
  • kompjutorska pismenost (vještina upotrebe programa za obradu teksta, baza podataka i statističkih paketa);
  • efikasno prikupljanje i prezentiranje informacija sadržanih u knjigama, časopisima i izvorima s interneta;
  • osjetljivost i odgovarajuća reakcija na kontekstualne i interpersonalne faktore u grupi na temelju usvojenih spoznaja o složenosti faktora u osnovi ponašanja i socijalne interakcije - spremnost za timski rad;
  • preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i razvoj vještina učenja i priprema za cjeloživotno učenje.

Nakon diplomskog studija stječu se kompetencije nužne za obavljanje različitih aspekata psihološke djelatnosti ili daljnju edukaciju na poslijediplomskom studiju. Prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine br. 47/03) za obavljanje samostalne psihološke djelatnosti nužna je jednogodišnja praksa nakon koje se polaže stručni ispit. Nakon položenog stručnog ispita Hrvatska psihološka komora izdaje dopusnicu za samostalno obavljanje psihološke prakse. Jednogodišnja praksa nakon diplomskog studija je i kriterij za stjecanje Europske diplome psihologije. Ova praksa ne predviđa se kao dio akademskog studija.

 

Preddiplomski studiji koji su dovoljni za praćenje ovog diplomskog studija su:

  • preddiplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
  • preddiplomski studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu,
  • preddiplomski studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Zadru,
  • preddiplomski studij psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

 

Akademski naziv koji se stječe završetkom diplomskog studija

  • Završetkom studija psihologije stječe se naziv Magistar / Magistra psihologije.
  • Studenti koji su upisali nastavnički modul mogu dobiti i naziv Magistar / Magistra edukacije psihologije.

 

Nastavni plan i program - akad. god. 2019./2020.

Nastavni plan i program - akad. god. 2018./2019.

Nastavni plan i program - akad. god. 2017./2018.

Nastavni plan i program - akad. god. 2016./2017.

Nastavni plan i program - akad. god. 2015./2016.

Nastavni plan i program - akad. god. 2014./2015.

Nastavni plan i program - akad. god. 2013./2014.

Nastavni plan i program - akad. god. 2012./2013.

Nastavni plan i program - akad. god. 2011./2012.

Nastavni plan i program - akad. god. 2010./2011.