MAĐARSKE NOVINE U RIJECI NA RAZMEĐI 19. I 20. STOLJEĆA

Baza novina

Istraživanje je provedeno u okviru projekata Hrvatsko-mađarska pisana baština (uniri-iskusni-human-23-131)

Prikupljanje izvora i obrada podataka: Eszter Tamaskó, lektorica za mađarski jezik

 

Povijesni kontekst

Grad Rijeka je od 1779. godine odlukom carice Marije Terezije pripojen Kraljevini Ugarskoj kao corpus separatum, tj. zasebno administrativno tijelo pod neposrednom ugarskom upravom. Tijekom narednih stoljeća riječki se status mijenjao u nekoliko navrata, no tri su glavna razdoblja ugarske vlasti:
  • · od 1779. do 1809.
  • · od 1822. do 1849.
  • · od 1868. do 1918.
 

Upravo se u trećem razdoblju, nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe u 1868. godini, Rijeka učvrstila kao glavna ugarska luka na Jadranu, postavši jedno od najvažnijih trgovačkih i pomorskih središta Austro-Ugarske Monarhije. Iako Mađari brojčano nisu činili velik udio u ukupnom stanovništvu grada, njihova prisutnost bila je strateški i institucionalno snažno zastupljena, osobito u upravi, željeznici, luci i trgovini.

Upravo ta politička i gospodarska prisutnost stvorila je potrebu za razvojem mađarskoga tiska u Rijeci kao sredstva informiranja, izražavanja političkih interesa i oblikovanja kulturne prisutnosti unutar višekulturnoga riječkog društva.

 

Baza mađarskih novina u Rijeci: korpus i metodologija

Ova baza obuhvaća mađarske novine koje su izlazile u Rijeci od 1882. do 1918. godine. Uključeni su dnevni, tjedni i mjesečni listovi dviju glavnih kategorija:
  • · politički i informativni tisak – najdinamičniji i najraznovrsniji segment mađarskog novinstva u Rijeci, često u funkciji oblikovanja javnog mnijenja i političkog utjecaja;
  • · stručni i specijalizirani tisak – usmjeren na različite teme poput zdravstva, prava, trgovine i iseljeništva itd.
 

Popis se temelji na dostupnim primjercima, bibliografskim izvorima i arhivskoj građi, uz napomenu da većina brojeva nije sačuvana ili je dostupna samo fragmentarno. Iz korpusa su isključena prigodna i neperiodična izdanja poput almanaha i godišnjaka.

U analizi i obradi podataka cilj je bio uključiti prve brojeve svakog izdanja kako bi se utvrdio njegov osnovni profil, urednička koncepcija i namjena. Međutim, zbog nekompletnih fondova to nije bilo uvijek moguće, pa su u takvim slučajevima analizirani najraniji dostupni brojevi koji su sačuvani, čime se nastojalo očuvati dosljednost u pristupu.

Baza sadrži osnovne podatke o novinama:
  • · naslov i podnaslov lista, uključujući i promjene u tom dijelu ako ih je bilo tijekom izlaženja
  • · jezik (ili jezike) na kojima je izlazio
  • · učestalost izdanja (dnevnik, tjednik, mjesečnik)
  • · ime(na) urednika
  • · period izlaženja
  • · naziv tiskare
  • · lokaciju sačuvanih primjeraka (uglavnom Nacionalna knjižnica Mađarske – OSZK i Sveučilišna knjižnica Rijeka).
 

Opis svakog lista donosi osnovne informacije o njegovoj uredničkoj liniji, namjeri pokretanja i pozicioniranju u riječkom društvenom i političkom kontekstu, često na temelju uvodnika u prvom broju. Također, navedene su promjene u uređivanju i koncepciji tijekom izlaženja, kada su poznate. Ti su podaci prikupljeni iz dostupnih primjeraka, ali i iz sekundarne literature kada primarni izvori nisu dostupni.

Dostupni prvi brojevi novina mogu se pregledavati u digitalnom obliku putem poveznica na ovoj stranici.

Dodatne napomene uz metodologiju izbora i obrade novina

Iz popisa su izostavljeni naslovi koji su dokumentirani samo u drugim izvorima (npr. u drugim novinama), ali nijedan njihov primjerak nije pronađen (npr. list Magyar Tengermellék (Mađarsko primorje)).

Također, određena su izdanja bila metodološki upitna, poput Kávé Újság (Novine o kavi), koji su u osnovi imale komercijalnu funkciju (cjenici, oglasi). Ipak, uvrštene su jer su sadržavale i novinarske tekstove (tako je u njima pisao i Viktor Garády, poznati riječki profesor i novinar). Budući da uloga takvih tiskovina nije bila isključivo komercijalna, časopis se spominje i u službenoj bibliografskoj publikaciji Magyar Könyvszemle – Magyar hírlapirodalom 1906 (Mađarski književni pregled – Mađarska novinska produkcija u 1906.), što potvrđuje njihovu ulogu u kontekstu suvremenoga promišljanja riječke novinske produkcije toga vremena.

 

Zaključak

Mađarski tisak u Rijeci između 1882. i 1918. godine djelovao je u multikulturalnom okruženju te u prostoru političke napetosti. Njegova uloga nadilazila je klasičnu funkciju informiranja: novine su postale instrument političkog pozicioniranja, sredstvo izražavanja prisutnosti Ugarske na Jadranu, ali i oblik identitetske artikulacije u višekulturnom urbanom prostoru.

Listovi su izgrađivali most između Rijeke i ugarske matice, ali su istodobno reflektirali i lokalnu jezičnu, etničku i društvenu dinamiku. Urednici novina većinom su bili obrazovani profesori i ugledni novinari s jakom ideološkom ili profesionalnom motivacijom, ali često bez snažne institucionalne potpore, što je u mnogim slučajevima rezultiralo kratkim vijekom trajanja lista.

Usprkos fragmentarnoj sačuvanosti riječki mađarski tisak vrijedan je izvor za proučavanje identiteta, pripadnosti, publicističke prakse i političke komunikacije u jednom od najkompleksnijih urbanih prostora Monarhije. Analizom ovih novina može se bolje razumjeti kako su se svakodnevno oblikovali stavovi, identiteti i odnosi moći u riječkom društvu pod mađarskom upravom. Listovi svjedoče i o pokušajima da se mađarski jezik, nacionalni identitet i politički interesi učvrste i održe u Rijeci,  gradu koji je težio autonomiji, ali je istodobno bivao i dijelom šireg austro-ugarskoga imperijalnog prostora. Zbog njihove povijesne i istraživačke vrijednosti bilo bi iznimno korisno digitalizirati sve dostupne brojeve, čime bi se omogućio bolji uvid te olakšao pristup istraživačima, ali i široj javnosti.
 
BIBILOGRAFIJA
 

Deutschsprachige Presse in Ungarn 1850–1920: Bibliographie. Svezak 1: Zeitschriften und Fachblätter. Sastavila, s predgovorom i kazalom opremila Maria Rózsa. München: Oldenbourg, 2001.
Dostupno: https://mek.oszk.hu/01900/01970/pdf/1kotet.pdf

Fried, Ilona: Emlékek városa: Fiume (1868–1945). Budapest: MTA Történettudományi Intézete, 2006.

Kronologija novina koje su izlazile u Rijeci i Sušaku.
Dostupno: https://moja-rijeka.eu/rijeka_novine_izlazile_u_rijeci.html

Lazzarich, Lea: Izvori o riječkim povijesnim novinama 1813–1918. Libellarium, god. II, br. 1 (2009): 65–79.

Lukežić, Irvin (ur.):  Zbornik s međunarodnoga znanstvenog skupa Rijeka i mađarska kultura. Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku  – Državni arhiv u Rijeci, 2004.

Magyar Könyvszemle, 1907, 15. (nova) god., br. 1–4. Dodatak: A hazai hírlapirodalom 1906-ban.

Mák, Ferenc: Szemben a végtelennel – Fiume és a magyar sajtó. Pro Minoritate, jesen 2022, str. 107–128.
Dostupno: https://prominoritate.hu/wp-content/uploads/2022/11/PM_2022_osez_WEB.pdf

Magyar Nemzeti Levéltár: Genealógiai tájékoztató.
Dostupno: https://mnl.gov.hu/mnl/ol/genealogiai_tajekoztato

Rácz, István: Kísérletek az Egyesült Államokba irányuló magyarországi kivándorlás korlátozására. Egyetemes Történeti Tanulmányok, sv. V, str. 53–92. Debrecen, 1971.

Spicijarić Paškvan, Nina: Mađarski kulturni krug u Rijeci u 19. stoljeću. U: Tragovi građanske tradicije. Zbornik radova s kolokvija Riječka građanska kultura 19. stoljeća. Irvin Lukežić i Sanja Zubčić (ur.). Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2020., str. 257–275.

Dostupno: https://www.researchgate.net/publication/354385973_Madarski_kulturni_krug_u_Rijeci_u_19_stoljecu

Stolac, Diana: Tisak na mađarskom jeziku. U: Riječka pisana baština u 19. stoljeću, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, str. 22–27.
Dostupno: https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A2677/datastream/FILE0/view

 

 

Popis novina:

Fiume (1882–1892)

Magyar Tengerpart (1903–1918)

A Tengerpart (1903–1918)

Fiumei Szemle (1903–1906)

Fiumei Hírlap (1905–1906)

Fiumei Napló (1907)

Fiumei Újság (1907)

Fiumei Estilap (1908–1917)

Folyóirat a perenkívüli törvénykezés és a közjegyzői gyakorlat számára: a magyarországi királyi közjegyzők közlönye (1895–1897)

Jó egészség (1893–1894)

Kivándorlási értesítő (1903–1907)

Kávé újság (1906 – ?)