Odsjek za psihologiju - Filozofski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

dr. sc. Dražen Domijan

Izvanredni profesor

 

Interesi

Moj istraživački interes je razvijanje i testiranje novih neuronskih arhitektura za vidni sustav, sustav pažnje i pojmovni sustav. Ovi sustavi se intenzivno proučavaju neuroznanstvenim i psihologijskim metodama ali često nedostaje integracije među podacima na različitim razinama.

Važan znanstveni cilj koji se javio u zadnje vrijeme je pronaći apstraktno (računalno) objašnjenje kako su podaci o mozgu i ponašanju povezani. Preciznije, bitno je razumjeti apstraktne računalne principe, koji omogućuju mozgu da pokaže inteligentno ponašanje kada je pojedinac suočen sa složenim okolinskim izazovima. Kao istraživačke metode koristim računalno modeliranje neuronskih mreža i kognitivne eksperimente.
Neuronske mreže su prepoznate kao teorijski alat nužan za integraciju ogromne količine empirijskih podataka koje nastaju u neuroznanosti i psihologiji. Neuronske mreže su interdisciplinarno znanstveno područje koje je nastalo kao posljedica povezivanja istraživačkih interesa u psihologiji, neurobiologiji, matematici i informatici. Osnovni cilj ovog povezivanja je razumijevanje veze između moždane aktivnosti i njezinih ponašajnih i spoznajnih posljedica.

Neuronske mreže omogućavaju preciznu formulaciju apstraktnih računalnih principa i njihovo rigorozno testiranje korištenjem računalnih simulacija. Nadalje, neuronske mreže pružaju mnoga zanimljiva predviđanja o ponašanju i doživljavanju ljudi koja se mogu testirati koristeći neuroznanstvene i psihologijske metode.
U cilju testiranja hipoteza proizašlih iz neuronskih modela koristim kognitivne eksperimente. Kod ove metode ljudima se zadaju određeni podražaji na koje oni moraju reagirati pritiskom tipke na uređaju za mjerenje vremena reakcije. Podražaji mogu biti riječi, rečenice ili slike.

Zadatak ispitanika može biti odgovoriti da li je prezentirana riječ (ili rečenica) smislena ili besmislena, ili da li pripada određenoj kategoriji. Drugi zadatak može biti da se riječi uspoređuju sa slikama ili da se uspoređuju dvije slike. Pri tome se mjeri brzina odgovora u milisekundama i točnost odgovora ispitanika.

Na osnovu razlika u brzini i točnosti odgovora ispitanika na različite podražaje donose se zaključci o obilježjima perceptivnih i kognitivnih procesa.