POZIV NA SUDJELOVANJE

na znanstvenom skupu

3. Riječki dani eksperimentalne psihologije

REPSI3

(Rijeka, 25. – 26. 09. 2014.)

Poštovane kolegice i kolege,

pozivamo Vas na sudjelovanje na znanstvenom skupu 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije koji će se održati na Filozofskom fakultetu u Rijeci od 25.-26. 09. 2014. u organizaciji Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Program skupa uključuje izlaganja iz eksperimentalne psihologije, uključujući područja osjeta, percepcije, pažnje, pamćenja, psiholingvistike, kategorizacije, mentalne imaginacije, rješavanja problema, zaključivanja, prosuđivanja, odlučivanja, socijalne kognicije, emocija i psihofiziologije, kao i druga područja eksperimentalne psihologije.

Cilj je skupa povezivanje istraživača iz područja eksperimentalne psihologije iz Hrvatske i susjednih zemalja radi razmjene iskustava, praćenja suvremenih trendova i dodatne edukacije putem radionica. Isto tako, želimo poticati interdisciplinarnu suradnju sa stručnjacima iz bliskih područja znanosti, kao što su kognitivna neuroznanost i lingvistika.

Skup će uključivati usmena priopćenja, radionice i plenarna predavanja. Službeni jezici skupa su hrvatski i engleski. Rok za prijavu i predaju sažetaka je 31. 08. 2014. Sažeci veličine od 200 do 300 riječi i prijava se šalju u elektroničkom obliku na e-mail adresu: repsi@ffri.hr

Nagrada Branko Sremec bit će dodijeljena najboljim studentskim radovima.

POZVANA PREDAVANJA

Merim Bilalić (Alpen-Adria-Universität Klagenfurt): Why Good Thoughts Block Better Ones

The eye movements of people trying to solve a problem show that the firstidea that comes to mind directs attention toward sources of informationconsistent with it and away from inconsistent information. This biascontinues unconsciously even when people believe they are looking foralternatives. The result is that alternatives to the first idea areignored. This mechanism for biasing attention ensures a speedy response infamiliar situations, but it can lead to errors when the first thought thatcomes to mind is not appropriate. Here I propose that this mechanism is thesource of many cognitive biases, from phenomena in problem solving andreasoning to perceptual errors and failures in memory.

http://www.cognition.uni-klu.ac.at/download/Publikationen/Bilalic/Bilalic_McLeod_2014.pdf

Ad Vingerhoets (Tilburg University):

Towards a better understanding of the functions of weeping
Ad Vingerhoets, Department of Medical and Clinical Psychology, Tilburg University

Only humans produce emotional tears. Until now, there is no sufficient explanation why this is the case. I propose that the key to the answer to this question may lay in the following. First, we need to learn more about how crying develops with increasing age. In addition, we have to carefully examine the postulated intra- and interpersonal effects of crying. In the current presentation the focus will be on these issues. First, it will be demonstrated that crying displays some major developments, but that there are also some important consistencies all over the life span. Next, I will briefly overview findings regarding the question whether crying has beneficial intra-person effects (catharsis) and the possible mechanisms involved. Finally, I will present some new findings how the presence of visible tears impacts the perception and evaluation of crying others.

http://www.advingerhoets.com/

Vladimir Kolesarić (Sveučilište u Zagrebu): Promišljanje psihologije

Shematski, pojednostavljeno govoreći, prevladavajući provedbeni postupci u prikupljanju psihologijskih podataka (kako u znanstvenim istraživanjima tako i u praktičnom radu) sastoje se u korištenju psihologijskih mjernih instrumenata. To su najčešće različiti upitnici i skale te neki od oblika standardiziranog intervjua, a za utvrđivanje intelektualnog statusa koriste se bezbrojne varijacije verbalnih i neverbalnih testova inteligencije. Nedvojbeno je da psihologija zbog takvog pristupa predstavlja respektabilnu znanost i profesiju. Ipak, u novije vrijeme sve više se koristi, osim tradicionalnog kvantitativnog pristupa, i tzv. kvalitativna metodologija. Rezultati pokazuju da se združenim korištenjem kvantitativnog i kvalitativnog pristupa može doći do novih i važnih psihologijskih spoznaja. Međutim, suvremena interdisplinarna (psihologa, filozofa, neuroznanstevnika, biologa pa čak i fizičara) istraživanja ljudske svijesti pokazuju da je tzv. svjesno funkcioniranje – a psiholozi pretežno na toj razini prikupljaju podatke – samo dio, i to možda ne glavni dio, ljudskog doživljavanja i ponašanja. Kakve reperkusije mogu imati, ili imaju, ove spoznaje na znanstvenu i praktičnu psihologiju?

Program 2014.
Kompletan program u "pdf-u" možete skinuti i ovdje.
Program 2012.
Kompletan program u "pdf-u" možete skinuti i ovdje.
Lokacija
Organizacija

Igor Bajšanski (Predsjednik organizacijskog odbora),
Dražen Domijan,
Asmir Gračanin,
Valnea Žauhar,
Nena Vukelić,
Pavle Valerjev,
Marko Tončić,
Mia Šetić,
Sanda Pletikosić,
Željka Crnarić,
Katja Bilić

Kontakt
Igor Bajšanski (Predsjednik organizacijskog odbora)
Sveučilišna avenija 4
51000 Rijeka
Telefon: 051/265-762
E-mail: sibajsan@ffri.hr